Nalazi Evropskog društvenog istraživanja #8: Povratak Isterlinovom paradoksu (drugi deo)

Kao i u prvom prilogu na našem sajtu, prenosimo nalaze Vladimira Mentusa i Marka Vladisavljevića, koji su na podacima dobijenim u Evropskom društvenom istraživanju analizirali odnos između povećanja prihoda i zadovoljstva prihodima u evropskim zemljama i između zemalja.

Njihovi nalazi pokazuju da je efekat prihoda između zemalja na zadovoljstvo prihodima statistički značajan u svim specifikacijama, što ukazuje da zemlje sa većim prosečnim prihodima imaju prosečno više nivoe zadovoljstva prihodima (svaki rast prosečnih prihoda za 10.000 EUR godišnje donosi rast prosečnog zadovoljstva prihodima za 0.69).

Efekat prihoda unutar zemalja na zadovoljstvo prihodima nije statistički značajan, niti u linearnim niti u logaritamskim specifikacijama. To ukazuje da, iako postoji povezanost između prihoda i zadovoljstva prihodima, ona se u potpunosti može pripisati varijacijama u odnosu na zemlje, dok je njihova povezanost kroz vreme nepostojeća – nema evidencije da povećanje prihoda rezultuje većim nivoom zadovoljstva prihodima. Međutim, treba istaći da je random slope komponenta modela takođe značajna, što ukazuje da bi ova povezanost mogla biti značajna za određene zemlje (videti Tabelu 1 u tekstu autora u časopisu Sociologija).

Isto se može videti i u grafikonima 1 i 2, gde su plotovane dve komponente prihoda na zadovoljstvo prihodima. Zadovoljsvo prihodima raste sa rastom prihoda između zemalja, međutim, viši nivoi prihoda unutar zemalja nisu povezani sa rastom zadovoljstva prihoda.

Grafikoni 1 i 2