U svom tekstu u tematu časopisa Sociologija, Mirko Blagojević i Nataša Jovanović Ajzenhamer istraživali su religioznost u Srbiji i drugim religijski homogenim evropskim društvima u komparativnoj perspektivi.
Nalazi njihove analize ESS podataka pokazuju da postoji relativno velika diskrepanca između identitetske i prakseološke komponente religioznosti u Srbiji. Međutim, kada se Srbija uporedi sa drugim religijski (pravoslavno, katolički ili protestantski) homogenim zemljama (Hrvatska, Italija, Francuska, Crna Gora, Rusija, Bugarska, Finska, Švedska, Danska), najveći stepen religijskih praksi detektovan je u Srbiji i Hrvatskoj.

Iako u svim navedenim državama postoji raskorak između ove dve dimenzije religioznosti, ESS podaci govore o tome da su u Srbiji i Hrvatskoj verske prakse poput molitve i posećivanja verskih objekata deo svakodnevice nemalog broja građana i građanki.
