U Institutu za sociološka istraživanja će se u četvrtak 23. maja 2019. godine, sa početkom u 12 časova, održati gostujuće predavanje „Postsocijalistički grad, turizam i prostorne promjene“ doc. dr Svena Marcelića sa Odeljenja za sociologiju, Sveučilišta u Zadru.
„Prvi dio predavanja obradit će urbane promjene u Dalmaciji i Zagrebu iz aspekta turistifikacije, razvoja infrastrukture, migracijskih procesa unutar gradova te socioekonomskih i političkih aspekta gradskih prostora.
Procesi koji obilježavaju posljednja dva desetljeća u većim hrvatskim gradovima mogu se povezati u nekoliko cjelina. Demografski, govorimo o depopulaciji gradskih središta, dok se u funkcionalnome smislu događa njihova transformacija od javne prema komercijalnoj upotrebi. Identitetski označitelj gradskih središta kao „grada“ – historijsko-funkcionalnog središta – gubi na značenju uslijed pomaka prema gentrifikacijskim i semiotičkim transformacijama. Gradski centri postaju, riječima talijanskog sociologa Giovannija Semija, Disneyland (tutte le cità come Disneyland) dok se u socijalnom smislu događa potiskivanje stanovništva prema periferiji koje ne prati jednako takvo kretanje infrastrukture. Gradski centri postaju mjesta koja od žarišta identiteta prelaze u zone zatvorene za građane, rastom cijena nekretnina i transformacijom funkcija od javnih prema komercijalnim.
U drugome dijelu razmatrat će se opisani procesi u beogradskom kontekstu. Konstatira se da je velik dio procesa uočenih u hrvatskim posttranzicijskim gradovima prisutan i u Beogradu. Stari grad depopulira, (polu)periferija raste, a semiotičke transformacije su jasan pokazatelj procesa gentrifikacije, kao i prostorni raspored cijena stanova. Pritom javna infrastruktura ne prati pomak (u Starom gradu na jedno dijete dolazi 1.2 mjesta u javnom vrtiću, a u Grockoj na jedno mjesto u vrtiću dolazi troje djece), dok se na mjesto javnih usluga u perifernim dijelovima smješta privatni sektor koji preuzima njegovu ulogu. Pritom se pokazuje i jasna povezanost socioekonomskih i političkih pokazatelja, koji pokazuju na modernizacijske faze i etape grada. Beograd je grad više zona, od postmodernog, gentrificiranog i globaliziranog centra do isključenih zona periferije čiji je modernizacijski model vezan uz smanjenu ulogu društvene komponente u urbanom razvoju.“