Nalazi Evropskog društvenog istraživanja #4: Dezangažman i otklon od politike

Na temelju podataka dobijenih u 9. talasu Evropskog društvenog istraživanja (2018/19), Jelena Pešić, Ana Birešev i Tamara Petrović Trifunović istraživale su dezangažman i otklon od politike u Srbiji i Evropi.

Adaptiranom operacionalizacijom Torcal-Montero (2006) teorijskog okvira, izdvojene su tri dimenzije: 1. otklon od politike (poverenje u nacionalne političke institucije i procena responzivnosti sistema – spoljna politička efikasnost); 2. dezangažman (procena interne političke (ne)efikasnosti i institucionalna i vaninstitucionalna politička participacija) i 3. stepen zadovoljstva trenutnim sistemom i funkcionisanjem institucija.

Nalazi ukazuju da je Srbija (zajedno sa drugim post-socijalističkim zemljama i pojedinim zemljama 3. i 4. talasa demokratizacije) relativno nisko pozicionirana na svim ispitivanim dimenzijama, u poređenju sa ostalim zemljama Evrope (uz izuzetak  političke participacije, gde su varijacije među evropskim društvima relativno male).

Građani Srbije iskazuju nisko poverenje u političke institucije, smatraju da politički sistem ne uspeva da odgovori na njihove potrebe, niti im pruža mogućnost odlučivanja o važnim društvenim pitanjima. Trenutno funkcionisanje političkih, ekonomskih, zdravstvenih i obrazovnih  institucija takođe ocenjuju relativno lošim. Uz to, iskazuju izrazitu nezainteresovanost za politiku, a sopstvene kapacitete da lično doprinesu promeni političke situacije ocenjuju kao niske.

S druge strane, uprkos proceni da nemaju potrebne kompetencije, te objektivne mogućnosti za političko angažovanje, podaci o političkoj participaciji pokazuju da, iako ispodprosečna (u poređenju sa drugim evropskim zemljama), ona nije među najnižim. Jedno od objašnjenja ovog, pomalo neočekivanog nalaza, može biti da građani Srbije žive u visoko politizovanom društvenom okruženju, koje odlikuju periodične masovne mobilizacije građana, bilo u okviru izbornih ili različitih protestnih kampanja, ali bez suštinski emancipatorskog efekta.

Nalazi su predstavljeni na grafikonima u nastavku, a ceo tekst se nalazi u okviru temata časopisa Sociologija.